Podgorica, 28. decembar 2011. godine
Dnevni list ” Dan ”
- gospođi Milici
Krgović, novinarki –
Podgorica
Poštovana ,
Postupajući po Vašem
zahtjevu od 21. decembra 2011. godine, za dostavljanje odgovora na
postavljena pitanja, obavještavamo Vas o sljedećem:
1. i 7. Vezano za pitanja nezavisnosti Komisije i mehanizama za
sprječavanje sukoba interesa, kao i pitanja da li javni funkcioneri
prikazuju pravo stanje imovine i prihoda
ističemo
da je shodno odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa ( Sl. list
CG, br. 1/09) Skupština Crne Gore na sjednici od 29. jula 2009. godine
donijela Odluku o izboru predsjednika i šest članova Komisije za
sprječavanje sukoba interesa čime je broj članova Komisije povećan sa pet
na sedam (Sl. list CG, br. 51/09), tako da je Komisija u proširenom
sastavu započela rad na sprovođenju zakona što garantuje
nepristrasnost i savjesnost
prilikom
vođenja postupka i donošenja odluka o povredi ovog zakona. Komisija je
nezavisna i na njen rad do sada nije bilo nikakvog uticaja, kako na
pojedinog člana, tako i na ukupnu Komisiju, o čemu je u nekoliko navrata
ovakav stav istican u medijima.
Napominjemo da je
Komisija
u 2010. godini donijela 787 odluke ( 608 u I stepenu 179 u II
stepenu ), od čega 641 ili 81% krše Zakon, 139 ili 18 % su kršili i
otklonili postupanje suprotno zakonu, a 7 ili 1 % nijesu kršili Zakon, 27
Mišljenja i 5 Zaključka. Inicijative da krše Zakon podnijela je
Komisija u 615 ili 78 %, ostali subjekti u 175 ili 22 % slučajeva. Zbog
nespojivosti funkcija u skladu sa članom 91. Zakona o lokalnoj
samoupravi (Sl. list CG br. 88/09), Komisija je donijela odluke za 50
javnih funkcionera zbog obavljanja nespojivih funkcija i svih 50 je
podnijelo ostavke na jednu od funkcija.
U 2011. godini, Komisija je
donijela
789 odluka
( 623 u I
stepenom postupku
i
166 u II
stepenom postupku
), od
čega
je u
78 % predmeta
utvrđeno
da javni funkcioneri krše
Zakon po različitim
osnovima,
21 % su kršili,
a
1 % nijesu kršili
Zakon.
Inicijative da krše
Zakon podnijela je Komisija u
77 %; a
ostali
subjekti u
23 %
slučaja.
Kada govorimo o radu Komisije, moramo istaći činjenicu da su u 2009.
godini postupajući po tužbama, uglavnom NVO MANS, na odluke Komisije u
upravnom postupku od strane Upravnog suda od ukupno 129 tužbi potvrđene
116 odluka Komisije, dok je po Zahtjevima za vanredno preispitivanje
sudskih odluka, takođe od NVO MANS, od strane Vrhovnog suda od ukupno 69,
potvrđeno svih 69 presuda Upravnog suda, odnosno potvrđene odluke
Komisije, što dovoljno govori o stručnom, kvalitetnom i nezavisnom radu
ove institucije. Nešto sličan odnos je i u 2010. i 2011. godini.
Niko i nikada nije do sada vršio uticaj ili pritisak na rad Komisije,
kako pojedinačno na članove Komisije, tako i na predsjednika. Komisija
radi isključivo u okviru Zakona i tako će biti i ubuduće.
Shodno važećem Zakonu, Komisija nema zakonska ovlašćenja da vrši provjeru
stečene imovine. To je često u pojedinim medijima isticano i potencirano
da Komisija treba da ispituje „ porijeklo imovine“, što u stvari i nije
njen zadatak. Komisija prati imovinsko stanje javnog funkcionera i njegove
porodice, pokretnu i nepokretnu imovinu, vlasništvo u firmama i članstvo u
upravnim odborima i javno objavljuje takve podatke na sajtu Komisije i
preduzima mjere neposredno na osnovu tih podataka uvidom u dostavljeni
Izvještaj o prihodima i imovini.
Svaki građanin, pravno i fizičko lice, NVO i sama Komisija mogu
pokrenuti inicijativu- prijavu protiv javnog funkcionera ukoliko postoji
sumnja da iskazani podaci nijesu tačni.
Inače, javni funkcioner je dužan da svaku promjenu stečenu u vrijednosti
preko 5 000 eura prikaže u roku od 15 dana, preko obrasca- Izvještaja o
prihodima i imovini i takvi podaci se javno objavljuju.
Tokom 2010. godine promjene u imovini je prijavilo 53 javna funkcionera,
dok je u 2011. godini promjene u imovini prijavilo 37 javnih
funkcionera. Svaki javni funkcioner je dužan da preko svog
Izvještaja o
prihodima i imovini da tačne podatke. Ukoliko to ne uradi primjenjuju se
sankcije koje su u skladu sa zakonom. Javni funkcioneri potpisuju svoj
Izvještaj pod moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću i samim
objavljivanjem na sajt Komisije, svi građani mogu provjeriti da li je to
stanje imovine i broj funkcija tačno iskazan. Svaki građanin može i da
podnese prijavu za netačno iskazano stanje imovine. Komisija za
sprječavanje sukoba interesa Crne Gore je preventivni organ, značajna
karika u lancu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ovo
tijelo nije zaduženo da „ ispituje porijeklo imovine “, niti je ova
Komisija zadužena za ovu provjeru. Od 1. marta 2012. godine, Komisija će
moći , u skladu sa zakonom da provjerava imovinu javnih funkcionera
umrežavanjem podataka sa drugim organima i institucijama ( Poreska uprava,
Uprava za imovinu, Komisija za javne nabavke i dr. ).
2. i 6.
Pitanja u vezi kažnjavanja javnih funkcionera.
Komisija za sprječavanje
sukoba interesa na osnovu člana 40 Zakona o sprječavanju sukoba interesa
pokrenula je u 2009. godini 54 prekršajna postupka, u 2010. godini 462,
dok je u 2011. godine 248 zahtjeva, protiv javnih funkcionera na osnovu
utvrđenog postojanja sukoba interesa, da javni funkcioneri nijesu
prijavili imovinu, da su netačno prijavili imovinu, da obavljaju nespojive
funkcije, da su u upravnim odborima suprotno Zakonu o sprječavanju
sukoba interesa, da ne prenose pravo upravljanja u sopstvenim preduzećima
na drgo tzv. „ nepovezano lice“, već i da dalje imaju sopstvena preduzeća
u kojima su izvršni direktori, predsjednici ili članovi Borda direktora.
Takođe prijave su podnošene i protiv državnih i lokalnih javnih
funkcionera, zato što ne prijavljuju imovinu i pored upozorenja Komisije.
Utvrđene sankcije od strane Područnih organa za prekršaje koje se izriču u
skladu sa Zakonom o prekršajima se dostavljaju Komisiji i Komisija za
sprječavanje sukoba interesa, ih objavljuje na sajtu Komisije
www.konfliktinteresa.me – ima
link Presude organa za prekršaje, koji se svakodnevno ažurira i na
kojem se nalaze tražene informacije.
Sudovi za prekršaje su tokom 2010. godine, po zahtjevima Komisije su
izrekli kazne za 382 javna funkcionera, dok je ove godine do 19. decembra
presuđeno u 299 slučajeva .
Organi za prekršaje u većini slučajeva izriču opomene i novčane kazne, kao
vrste sankcija za počinjene prekršaje, ali shodno važećoj kaznenoj
regulativi svaka ne naplaćena novčana kazna može biti zamijenjena
zatvorskom kaznom, a Komisija nije u saznanju da li je takvih slučajeva
bilo nakon izricanja sankcija, osim za jedan slučaj u Kotoru.
U Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, pa i novim izmjenama ne postoji
zatvorska kazna koju može izreći Komisija.
3. Ključni problemi
Evropska
Komisija je preporučila da se prošire nadležnosti i ovlašćenja Komisije i
da jača njena nadzorna uloga. E.K. posebno potencira unaprijeđenje
administrativnih kapaciteta Komisije, jačanje sankcija, davanje ovlašćenja
za provjeru imovnog stanja javnih funkcionera. Na osnovu toga
postoji opravdan
zahtjev za jačanje administrativnih kapaciteta Komisije ( broj izvršilaca,
finansijska podrška, adekvatno nagrađivanje i sl. ) što će u narednom
periodu morati da se uskladi sa zakonskim potrebama.
Novi Zakon daje povećan obim posla, veća ovlašćenja i veću kontrolu
podataka koje dostavljaju javni funkcioneri. To će podrazumijevati i
popunu preostalih nepopunjenih radnih mjesta.
Uprkos činjenici da Komisija uz angažovanmje maksimuma svojih radnih
kapaciteta mora udovojliti svim naloženim obavezama koje proističu iz
izmijenjenog Zakona, kao i obavezama naloženih Akcionim Planom za
sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala,
uputila je zahtjev Ministarstvu finansija za obezbjeđenje sredstava.
Kao ključni problem, zbog nedostatka sredstava dovedena je u pitanje i realizacija
14 Programa, koja podrazumijeva organizovanje edukativnih seminara u
sjevernom, središnjem i primorskom dijelu Crne Gore, edukacija članova
Komisije, izrada marketinškog materijala, TV spota, vodiča kroz konflikt
interesa, brošura Zakona i komentari zakona, podzakonskih akata, izrada
elektronskog djelovodnika i press clipinga, novi softver i novi sajt
Komisije, sajt na engleskom jeziku, pojačana regionalna saradnja i dr., a
što su obaveze koje Komisija mora da ispuni prema Akcionom Planom.
4. Kritike NVO da
Komisija nema kapaciteta i da ne želi da dovede u red javne funkcionere.
Ovo pitanje često
postavljuju i u negativnom kontekstu potenciraju pojedi mediji i NVO.
Negativnih ocjena međunarodnih institucija o radu Komisije nema.
Sigurno je da rad Komisije, koja postoji nepunih 7 godina, može biti i
bolji. Ali je takođe sigurno da su aktivnosti i rezultati rada u
uzlaznom trendu, što su potvrdile i brojne međunarodne organizacije i
institucije.
Te priče su
davno ispričane. Pokušalo se to uraditi i prilikom izbora nove Komisije i
predsjednika Komisije, putem raznih performansa, izjava bez argumenata,
raznim natpisima u medijima i „ čituljama “ koje će ostati zapamćene kao
neprimjerno postupanje raznih NVO i pojedinih medija prema članovima i
predsjedniku Komisije za sprječavanje sukoba interesa.
Zakonom o sprječavanju sukoba interesa navedeno je da Komisija
ima predsjednika i šest članova. Predsjednika i članove
Komisije bira Skupština Crne Gore na predlog nadležnog radnog tijela
Skupštine, na period od pet godina. Budući da je stavom 2 istog člana
propisano da za predsjednika i člana Komisije mogu biti birana lica koja
su stručnim radom i moralnim kvalitetima dokazala svoju nepristrasnost i
savjesnost i da ne mogu biti članovi organa političke partije, Skupština
Crne Gore je u skladu sa tom odredbom Zakona donijela odluku o izboru
predsjednika i članova Komisije za sprječavanje sukoba interesa Crne
Gore. Ne stoje tvrdnje pojedinih NVO o izboru na tu funkciju i radu ove
Komisije.
Predstavnici međunarodnih organizacija, diplomatskih predstavništva i dr.,
koji posjećuju ovu Komisiju su se odavno uvjerili u transparentnost rada
ove institucije. Tezu o postavljanju pitanja o tzv. nezavisnosti
Komisije, koja se iz poznatih razloga pokušala plasirati u međunarodnim
okvirima, te iste organizacije su odavno napustile, jer rad i rezultati
rada, kao i ocjene relevantnih institucija najbolje o tome govore.
Dobronamjerne i stručne kritike na rad su uvijek dobrodošle, što je
Komisija u prethodnom periodu maksimalno prihvatala ( npr. na
organizovanim seminarima dati su značajni predlozi, komentari i sugestije
koje su kroz Anketu rezimirane i kao takve dosta su koristile, kao
inicijative za izmjenu postojećeg zakona ). Tako je 37 predloga Komisije,
obrađivač zakona uvažio i ugradio u postojeći zakon, koji će se
primjenjivati od 1. marta 2012. godine.
Nedobronamjerne kritike, izmišljanja, afere bez pružanja dokaza i
argumenata potpomognute od strane pojedinih medija su često isticale
pojedine NVO radi sopstvenog „ reklamiranja “ i pokušaja nanošenja
neutemeljenih kritika na rad ove Komisije, što je odavno prepoznat
scenario koji nema niti može imati negativnog uticaja na ovo nezavisno
tijelo.
Osnovna suština je da javni funkcioner vrši javnu funkciju na način da
javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa.
Takvim ciljevima stremi i ova Komisija. Korupciju i konflikt interesa je
teško do kraja eliminisati, ali svakako treba stremiti da se svede na
najmanji mogući nivo.
5. Broj
javnih funkcionera.
Prema evidenciji
Komisije, ukupan broj javnih funkcionera ili javnih funkcija ( obzirom da
pojedini javni funkcioneri imaju i po dvije funkcije ) je 3068 , od tog
broja državnih funkcionera je 1214 ili 40 %, a opštinskih funkcionera
je 1852 ili 6o % .
Obzirom da je nakon stupanja na snagu Zakona o sprječavanju sukoba
interesa ( „Sl. list CG“ br. 1/09 ) i Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sprječavanju sukoba interesa ( „Sl. list CG“ br.
41/ 11 ), a koji će se primjenjivati od 01. marta 2012. godine, izmijenja
definicija javnog funkcionera koja glasi : „ Javni funkcioner, je
izabrano, imenovano i postavljeno lice u državnom organu, organu državne
uprave, pravosudnom oganu, organu lokalne samouprave, organu lokalne
uprave, nezavisnom tijelu, regulatornom tijelu, javnoj ustanovi, javnom
preduzeću i drugom pravnom licu koje vrši javna ovlašćenja, odnosno
djelatnosti od javnog interesa ili je u državnom vlasništvu, kao i lice
na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje organ vlasti daje saglasnost “,
za očekivati je da će doći do znatnog povećanja broja javnih funkcionera
( npr. glavni inspektori, članovi upravnih odbora javnih ustanova,
državnih preduzeća, dekani fakulteta, pomoćnici starješina organa uprave
i dr. ).
S poštovanjem.
Dostavljeno:
- naslovu
- sajt Komisije
PREDSJEDNIK KOMISIJE
mr Slobodan Leković
right©2005
Komisija za sprječavanje sukoba interesa
