-  gospođi    Tini Radulović, novinarki   –

 Podgorica              

   Poštovana ,
Postupajući po Vašem  zahtjevu od  21. decembra  2011. godine, za dostavljanje odgovora na postavljena pitanja, obavještavamo Vas  o sljedećem:
1.  Rezultati rada, kao i ocjene relevantnih institucija najbolje o govore o radu ove  nezavisne institucije. Predstavnici međunarodnih organizacija, diplomatskih predstavništva i dr., koji posjećuju ovu Komisiju su se odavno uvjerili u transparentnost i kvalitet rada ove institucije.  To isto je uradila i Skupština Crne Gore usvajajući redovno godišnje izvještaje  o radu. 

2. Komisija utvrđuje postupanje suprotno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa od strane bilo kojeg javnog funkcionera bez razlike na kojoj je funkciji i da li je predstavnik bilo koje političke partije.  Jedina podjela u evidenciji Komisije pravi se na državne i lokalne funkcionere. Ukoliko pratite naš rad,  mogli ste se i sami uvjeriti da je Komisija donosila odluke kojima je utvrđeno da  krše zakon između ostalih javni funkcioneri  i poslanici,  predsjednici i potpredsjednici opština, direktori javnih preduzeća i ustanova, sekretari Sekretarijata i mnogi drugi javni funkcioneri kako bi ih Vi nazvali „ najviši po funkcijama “ . Sve odluke dostupne su na sajtu www.konfliktinteresa.me . Takođe napominjemo tokom 2008. godine, Komisija je vodila postupak protiv članova Vlade Crne Gore ( 37), javnih funkcionera koje bira Vlada ( 108), poslanika (33), javnih funkcionera koje bira i imenuje Skupština Crne Gore ( 6), sudija (27), tužioca (10), sudija za prekršaje ( 4); u 2009. godini – članovi Vlade Crne Gore (36), javnih funkcionera koje bira Vlada (95), javnih funkcionera koje bira Predsjednik Crne Gore (7), sudija (12), tužioca (5); u 2010. godini- članovi Vlade Crne Gore ( 4 ), javnih funkcionera koje bira Vlada ( 77),  poslanika (6), sudija (20), itd. Slična je situacija i u  2011. godini, čije aktivnosti će biti saopštene kroz Godišnji Izvještaj o radu, koji će se dostaviti Skupštini Crne Gore na razmatranje.
3. Predstavnici međunarodnih organizacija, diplomatskih predstavništva i dr., koji posjećuju ovu Komisiju su se odavno uvjerili u transparentnost rada ove institucije, jer rad i rezultati rada, kao i ocjene relevantnih institucija najbolje o tome govore. Komisija je u periodičnim Izvještajima ( šestomjesečni izvještaji  dostavljeni Nacionalnoj Komisiji za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala) izvještavala o realizaciji naloženih mjera sa pregledom realizovanih preporuka sa detaljnim obrazloženjem za sve preporuke, koje su u proteklom periodu implementirane, kako bi u Izvještaju E.K. bile pozitivno ocijenjene. Sve ukazuje na to da  su preporuke E.K i  GRECO-a, usvajanjem izmjena i dopuna zakona biti ispoštovane u cjelosti,  te da Komisija naložene obaveze realizuje u kontinuitetu, pa ne stoje tvrdnje o lošim ocjenama koje dobija Komisija, koje pojedini mediji i predstavnici NVO-a pokušavaju da plasiraju u javnosti. Naprotiv, iz neposrednih razgovora uvijek se konstatuje napredak u radu, imajući u vidu relativno kratak period rada Komisije i početne uslove rada. Prostora za poboljšanje rada ima dosta i to je sama Komisija svjesna, zbog čega svojim djelovanjem želi pojačati uzlazni trend rezultata rada ove nezavisne institucije. Moramo se složiti da ne postoje takve nezavisne institucije u razvijenoj Evropi, koja sama može riješiti sukob interesa. 

4. Komisiji za sprječavanje sukoba interesa  su  u okviru Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala 2010 – 2014 godine i  Akcionog plana   za   borbu protiv korupcije  i  organizovanog  kriminala ( 2010 – 2012 ) naložene četiri  mjere, koje je ista  tokom 2010. godine, realizovala kao jedna od odgovornih institucija, u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih budžetskih sredstava. Obaveze naložene u skladu sa Mjerom 9, a koja glasi:„ Unaprijediti administrativne kapacitete Komisije za sprječavanje sukoba interesa“, nemoguće je ispuniti bez raspoloživih sredstava za prijem novih službenika i namještenika i podrške nadležnih organa, pa se  Komisija za pomoć u realizovanju ove mjere obratila svim relevantnim institucijama ( Ministarstvu finansija, Nacionalnoj Komisija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore i Upravi za kadrove Vlade Crne Gore, na upoznavanje i dalje postupanje ).
U Analizi potreba za jačanje kapaciteta Komisije, prepoznati su problemi sa administrativnim kapacitetima, sa kojima je Komisija suočena tokom dosadašnjeg rada, koja je usvojena na sjednici Komisije 23. oktobra 2009. godine, kada je usvojen  i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Stručne službe Komisije za sprječavanje sukoba interesa.
Kadrovska popuna radnih mjesta u skladu sa Pravilnikom  zavisila  je  prije svega od obezbijeđenih sredstava u Budžetu. Na taj način u okviru ove mjere, podsredstvom Uprave za kadrove raspisan je bio u nekoliko navrata, po preporuci Ministarstva finansija interni oglas  u okviru organa vlasti, za prijem 3 službenika i namještenika, na koji nije bilo prijavljenih kandidata .
Obzirom da u Budžetu ove Komisije za  2011. godinu, nijesu bila  predviđena sredstva za prijem novih službenika i namještenika, a koji su neophodni za normalno odvijanje rada  po novim ovlašćenjima i obavezama Komisije, nijesmo bili u mogućnosti da raspišemo javni oglas za  popunu radnih mjesta u skladu sa Pravilnikom  o sistematizaciji radnih mjesta. Od ukupno 13 radnih mjesta predviđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Stručne službe Komisije za   sprječavanje sukoba interesa broj 3445 od 23. oktobra 2009. godine popunjeno je šest radnih mjesta, na neodređeno vrijeme i tri radnika na određeno vrijeme. U Komisiji razumiju nedostatak finansijskih sredstava  u Budžetu, koja su posljedica ekonomske i finansijske krize, koja je zahvatila Crnu Goru i mnogo razvijenije zemlje. Postojeće raspoloživo osoblje se maksimalno koristi kroz preraspodjelu pojedinih zadataka, a sve u cilju blagovremenog i tačnog izvršavanja  svih obaveza iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Za očekivati je da će početkom 2012. godine doći  do  popune  pojedinih  mjesta  što  je  veoma  bitno, obzirom  na  povećana
ovlašćenja, a i obaveze Komisije u skladu sa novim Zakonom.

5. i 6. Vezano za pitanje prema kojim kriterijumima i ko bira članove Komisije za sprječavanje sukoba interesa, kao i  komentarisanje njihovog profesionalnog iskustva, obavještavamo Vas da je članom 41 Zakona  o sprječavanju sukoba interesa  propisano je da Komisija ima   predsjednika  i  šest  članova.  Predsjednika  i  članove  Komisije   bira Skupština Crne Gore na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine ( Administrativni Odbor Skupštine Crne Gore), na period od pet godina. Stavom 2 istog člana propisano je da za predsjednika i člana Komisije mogu biti birana lica koja su stručnim radom i moralnim kvalitetima dokazala svoju nepristrasnost i savjesnost,  a najmanje jedan član Komisije mora biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. 
U proceduri odlučivanja, Administrativni Odbor Skupštine Crne Gore organizovao je kontrolno saslušanje svih kandidata za izbor Komisije. Sjednici su prisustvovali poslanici, mediji i NVO, koji su postavljali pitanja kandidatima.
Skupština Crne Gore je u skladu sa   navedenim Zakonom izvršila odabir članova na osnovu koga je i donijela  odluku SU-SK broj 01-640/2 od 29. jula 2009. godine o izboru predsjednika i članova Komisije  za sprječavanje sukoba interesa Crne Gore, koja je objavljena u Službenom  listu  Crne Gore  broj 51/09, od 04. avgusta 2009. godine.
Postojeća Komisija za sprječavanje sukoba interesa sastoji se od  sedam članova : četiri pravnika od kojih su dva sa položenim pravosudnim ispitom, dvoje ekonomista i jednog inženjera. U Komisiji su dva magistra nauka.
Članom  42 Zakona  o sprječavanju sukoba interesa  propisano je da predsjednik i članovi Komisije ne mogu biti članovi organa političke stranke, a što je utvrdilo i  nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore prilikom izbora članova Komisije za sprječavanje sukoba interesa. Istim članom je takođe propisano da predsjednik Komisije vrši funkciju profesionalno. U nekim državama postoji propisano zakonom da su članovi Komisije profesionalna lica ( Makedonija ), dok u drugim to nije slučaj ( Hrvatska ). Stvar je svake države da uredi ovo pitanje. Nova Komisija će se birati po ustanovljenoj proceduri, po prethodno raspisanom javnom konkursu. Do tada sadašnjoj Komisiji je mandat 5 godina, a koji će biti novi članovi i predsjednik, nakon toga, ne zavisi od ove Komisije, već od Skupšine Crne Gore.
U Zakonu ne postoji ograničenje za člana Komisije da ne može biti zaposlen. Funkciju člana Komisije za sprječavanje sukoba interesa, izabrana lica obavljaju  honorarno, a nalaze se  u stalnom radnom odnosu u državnom/privatnom sektoru na drugom radnom mjestu.  U Zakonu i Pravilniku o radu je propisana norma  izuzeća, kada se radi o privatnom interesu i povezanim licima, što je u svakom slučaju  i na dosadašnjim sjednicama Komisije, do sada ispoštovano.
Komisija je nezavisno tijelo koja je do sada u o.g. razmatrala 730 inicijativa protiv javnih funkcionera i donijela 741 odluku, od čega 581 u prvom stepenu. 78% javnih funkcionera  krše Zakon, o čemu je i Vaš list upoznat, pojedinačno sa svim odlukama. Ista Komisija je podnijela 462 zahtjeva Sudu za prekršaje u 2010. godini ( od kada je uvedena ova norma), a u 2011. godini  248, kao i uputila raznim organima vlasti da zbog nesavjesnosti obavljanja javne funkcije razriješe 52 javna funkcionera u 2010. godini, odnosno 44 u ovoj godini.
U preko 90% slučajeva Komisija je bila jednoglasna u donošenju odluka  za bilo kojeg javnog funkcionera- državnog ili lokalnog. Nijedan javni funkcioneri „ najvišeg ranga “  nije izuzet od odgovornosti o donošenju odluka u skladu sa važećim Zakonom i ovlašćenjima Komisije. 

7. Imajući u vidu da potencirate pitanje nezavisnosti Komisije,  ističemo  da je postavljanje  pitanja o tzv.  nezavisnosti Komisije, koja se iz poznatih razloga pokušala plasirati u međunarodnim okvirima  od strane raznih NVO i pojedinih medija  prema članovima i predsjedniku Komisije za sprječavanje sukoba interesa, odavno napušteno, jer rad i rezultati rada, kao i ocjene relevantnih institucija najbolje o tome govore. 

8. U predmetu javnog funkcionera Milana Roćena, Komisija je postupala  shodno zakonu  o sprječavanju sukoba interesa i ne  postoji osnov za pokretanje postupka po službenoj dužnosti.  Svaki građanin, pravno i fizičko lice, NVO  i sama Komisija  mogu pokrenuti inicijativu- prijavu protiv javnog funkcionera ukoliko postoji sumnja da  iskazani podaci nijesu tačni. Komisija nema zakonskog osnova da djeluje po anonimnim prijavama, medijskim konstatacijama i dr., već isključivo radi u okviru Zakona o sprječavanju sukoba interesa; Pravila, Poslovnika o radu i u ovom slučaju je takođe to uradila. Komisija cijeni svaki od 3000 Izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera i na osnovu njega, ukoliko ima određenih nepravilnosti , pokreće postupak koji je tačno propisan. Da li je neki javni funkcioner „ prikrio “ nešto od pokretne ili nepokretne imovine, Komisija nema pravo da istražuje. Ona će to u okviru Zakona, imati od 1. marta 2012. godine. Dakle, ako bi Komisija radila, kako Vi to postavljate pitanje, onda bi ona radila protiv Zakona.
Kada je ovaj slučaj u pitanju, treba podsjetiti  da je  do 2009. godine  bio na snazi Zakon sa svega 28 članova. Novim Zakonom je propisano da Obrazac Izvještaja o prihodima i imovini ( koji je povećan sa 8 na 12 strana ), mora sadržati proširene podatke ( dugovanja i potraživanja, stanje na žiro računu u bankama, visina štednje, depoziti u finansijskim institucijama u zemlji i inostranstvu, gotov novac, hartije od vrijednosti i dr.).
Ovi podaci će biti veoma bitni od 1. marta 2012. godine, kada će Komisija moći upoređivati prihode iz Izvještaja i prihode koje bude dobijala od umreženih podataka sa raznim institucijama u Crnoj Gori ( Uprava za imovinu, Poreska uprava, Direkcija za javne nabavke i sl.). Treba znati da sukob interesa zaustavlja napredak društva. Zato je jedan od zadataka i ove Komisije, preventivno  djelovanje kako bi spriječili sukob privatnog i javnog interesa i edukovali svijest, prije svih, javnih funkcionera, koji treba da funkciju obavlja zakonito, efikasno, stručno, nepristrasno, časno i u interesu građana. Državna funkcija je ipak značajan resurs. 

9. Zakonodavstvo koje se odnosi na materiju sukoba interesa u Hrvatskoj je mnogo kompleksnije od našeg. Najbolji primjeri uporedne prakse njihovi eksperti saopštili su na   edukativnim seminarima za javne funkcionere  Crne Gore, kada su saopštili nove mjere koje su morali ispuniti radi predstojećeg ulaska u E.U.. Postoje velike razlike u nadležnostima i mogućnostima provjere. Tako npr. stavljanje na raspolaganje mogućnosti da Komisija može imati uvid u bankarske račune javnih funkcionera u zemlji i inostranstvu;  komjutersko umrežavanje podataka i korišćenje istih  u provjeri imovine  javnih funkcionera, davanje izjave o načinu sticanja imovine i dr.. Sigurno je da će se u narednoj fazi i u Crnoj Gori insistirati na ovim izmjenama i u našem Zakonu.
Za sada Komisija niti ima zakonska ovlašćenja da pokreće postupke provjere na osnovu novinskih informacija niti su joj „vezane ruke“, kako Vi kažete za provjere takvih informacija. Slučaj u Hrvatskoj nije vodilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu   interesa, već druga institucija, jer u tom momentu njihova Komisija nije imala to ovlašćenje.
Bez obzira na to , Komisija ukoliko bi primila inicijativu po ovom osnovu, za bilo kojeg funkcionera na nivou države bi ispitala i pokrenula postupak u skladu sa Zakonom, i nakon toga putem Sajta obavijestila javnost i sve učesnike u postupku. Jer, svakom šteti sukob interesa, osim pojedincima. Treba nastojati da se spriječi da se javna sredstva koriste u privatne svrhe. Komisija za sprječavanje sukoba interesa Crne Gore je prva karika u lancu borbe protiv korupcije, čija su ovlašćenja data iz samog Zakona, a čija je osnova sprječavanje sukoba interesa. 

10.  Shodno Zakonu o izmjenama i dopunama  Zakona o sprječavanju sukoba interesa                 ( „Sl. list CG“ br. 41/ 11 i 47/11 ), a koji će se primjenjivati od 01. marta  2012. godine, provjera podataka predstavlja obradu i provjeru podataka o prihodima i imovini javnih funkcionera.  
Provjera  će se vršiti obradom, prikupljanjem, razmjenom podataka,  upoređivanjem, kao i analizom i provjerom prijavljenih podataka o imovini iz podnesenih Izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera  sa prikupljenim podacima od  organa i pravnih lica, koji u svojim evidencijama raspolažu podacima o  imovini javnih funkcionera                 (  Poreskom upravom, Upravom za nekretnine,  Direkcijom za javne nabavke, Upravom za kadrove, kao i  drugim organima i pravnim licima i dr. )
Cilj  provjere je utvrđivanje tačnosti prijavljene imovine javnih funkcionera, istinitosti i potpunosti prijavljenih podataka o imovini, načinu sticanja imovine, kao i  izvorima sredstava kojima je pribavljena pokretna i nepokretna imovina koju je  javni funkcioner prijavio u svom  Izvještaju. 

    S poštovanjem.

   Dostavljeno:   
   -    naslovu                                                                      
  -     sajt Komisije 

            PREDSJEDNIK KOMISIJE

                                                                                       mr  Slobodan Leković

right©2005
Komisija za sprječavanje sukoba interesa