|
|
Poštovani
posjetioci Internet prezentacije Komisije,
Skupština
Republike Crne Gore je na sjednici od 29. jula 2004. godine,
saglasno Zakonu o konfliktu interesa, donijela Odluku o
obrazovanju i izboru Komisije za utvrđivanje konflikta interesa,
kao nezavisnog tijela , u sastavu koji su činili predsjednik i četiri
člana.
Kako Zakon o konfliktu interesa nije sadržavao adekvatne pravne
mehanizme koji bi efikasnije suzbijali sukob ineresa, kao ni eksplicitna
pravila u širem smislu o nespojivosti funkcija, Ministarstvo unutrašnjih
poslova i javne uprave pripremilo je, a Vlada Crne Gore predložila Zakon
o sprječavanju sukoba interesa, kojeg je Skupština Crne Gore usvojila
krajem 2008. godine. Zakon je objavljen u Službenom listu Crne Gore br.
1/09 , a stupio je na snagu 17. januara 2009. godine, čime je prestao da
važi Zakon o konfliktu interesa iz 2004. godine.
Shodno Zakonu o
o sprječavanju
sukoba interesa, izmijenjene su nadležnosti
Komisije
i ona je nadležna da:
1) vodi postupak i donosi odluke o povredi ovog zakona; 2) daje
mišljenje o postojanju sukoba interesa; 3) utvrđuje vrijednost
poklona;4) donosi pravila i poslovnik o radu Komisije; 5) daje mišljenja
na nacrte zakona, drugih propisa i opštih akata, ukoliko smatra da je to
potrebno radi sprječavanja sukoba interesa; 6) daje inicijativu za
izmjenu i dopunu zakona, drugih propisa i opštih akata, radi njihovog
usklađivanja sa evropskim i drugim međunarodnim standardima iz oblasti
antikorupcijske inicijative i transparentnosti poslovnih transakcija; 7)
podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i 8) vrši i druge
poslove, u skladu sa zakonom.
U skladu sa članom 52 Zakona o sprječavanju sukoba interesa,
Skupština Crne Gore je u roku od 90 dana, obrazovala novu Komisiju u
sastavu od predsjednika i šest članova. Za predsjednika i članove
Komisije, čiji je mandat pet godina, birana su lica koja su stručnim,
radnim i moralnim kvalitetima dokazala svoju nepristrasnost i
savjesnost.
Zakonom o sprječavanju sukoba interesa po prvi put je uvedeno
obezbjeđenje zaštite podataka, posebno javnih funkcionera, prilikom
obavještenja javnosti od mogućih zloupotreba. To podrazumijeva da se
pojedini podaci moraju objavljivati u skladu sa međunarodnim
standardima i Zakonom o zaštiti podataka ličnosti.
Zakon je propisao veća ograničenja za javne funkcionere , a uvedene su
po prvi put i novčane kazne.
Komisija
kao jedna od
odgovornih institucija za sprovođenje
mjera i
aktivnosti
predviđenih
Akcionim planom za sprovođenje
programa
borbe
protiv
korupcije i organizovanog kriminala
preduzela
je niz mjera
i aktivnosti
u okviru
svojih nadležnosti
i
raspoloživih
budžetskh
sredstva
i izradila Analizu potreba jačanja kapaciteta Komisije za
sprječavanje sukoba
interesa sa opširnijom verzijom svih realizovanih i planiranih
aktivnosti Komisije.
Glavni
cilj
rada
Komisije
je
preventivna
djelatnost
usmjerena
na
jačanju
svijesti
javnih
funkcionera
da
izbjegavaju
sukob
interesa,
jačanje
kapaciteta
Komisije
za sprječavanje sukoba interesa
kroz
prevenciju
i
sprječavanje
sukoba
interesa
i
većeg
uključivanja
nosilaca
javnih
funkcija,
državnih
institucija
i
međunarodnih
organizacija
u
svakodnevne
aktivnosti
ove
Institucije.
Realizacijom 14
Projekta
Komisije
se
nastoje
ojačati
organizacioni
kapaciteti
Komisije ,
kako
bi
tokom
narednog
perioda
Komisija
sa
većim
i
proširenim
brojem
nadležnosti,
imala
jasne
smjernice
djelovanja
oslonjene
na
sopstvenim
kapacitetima,
razvijene
procedure
za
odnose
sa
javnim
funkcionerima,
predstavnicima
medija
i
predstavnicima
nevladinog
sektora.
Sve češće povezivanje ove institucije sa sličnim u državama u regionu
pa i šire, na bilateralnim osnovama, javnost i transparentnost podataka
i jačanje institucije doprinijeće smanjenju prostora za potencijalni
sukob interesa javnih funkcionera, a time i manje osnova za korupciju i
organizovani kriminal.
|
PREDSJEDNIK
KOMISIJE
mr. Slobodan Leković
 |
Copyright©2005
Komisija za utvrđivanje konflikta interesa |