 |
||
 |
||
 |
 |
 |
 |
||
|
||
|
||
|
|
|
|
||
|
623. Na osnovu člana 19 stav 1 tačka 5 i stava 2 Zakona o konfliktu interesa ("Službeni list RCG", broj 42/04), Komisija za utvrđivanje konflikta interesa, na sjednici održanoj 17. novembra 2004. godine, donijela je POSLOVNIK I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim poslovnikom bliže se uređuju način rada i druga pitanja od značaja za rad Komisije za utvrđivanje konflikta interesa (u daljem tekstu: Komisija). Pojedina pitanja koja se odnose na rad Komisije, a koja nijesu uređena ovim poslovnikom, mogu se urediti posebnom odlukom ili zaključkom Komisije. Član 2 Sjedište Komisije je u Podgorici. Komisija zasijeda u svom sjedištu, a može odlučiti da pojedine sjednice održi i u drugom mjestu u Republici Crnoj Gori (u daljem tekstu: Republika). Član 3 Komisija ima pečat, koji je okruglog oblika, prečnika 32 mm i sadrži: u sredini grb Republike, a oko grba u koncentričnim krugovima ispisane nazive "Republika Crna Gora" i "Komisija za utvrđivanje konflikta interesa" i ispod grba naziv "Podgorica". Pečat Komisije izrađuje se u dva primjerka, na kojima se tekst ispisuje na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Republici, od kojih na jednom primjerku ćiriličnim, a na drugom latiničnim pismom. Član 4 Komisija ima štambilje koji se izrađuju i koriste saglasno zakonu i propisima o kancelarijskom poslovanju. Član 5 Javnost rada Komisije ostvaruje se: - objavljivanjem opštih akata Komisije (pravila, poslovnika, obrazaca) u "Službenom listu Republike Crne Gore"; - objavljivanjem evidencija i izvještaja u medijima; - objavljivanjem u medijima pojedinačnih odluka, rješenja, zaključaka i slično povodom odlučivanja o postojanju konflikta interesa; - praćenjem sjednica Komisije od strane novinara, u skladu sa ovim poslovnikom; - održavanjem konferencija za medije; - izdavanjem službenih saopštenja medijima (saopštenja za javnost). Član 6 Komisija ostvaruje bilateralnu i multirateralnu saradnju s tijelima u drugim zemljama koja imaju status Komisije i može organizovati međunarodna stručna savjetovanja i druge oblike saradnje.
II ORGANIZACIJA KOMISIJE 1. Predsjednik i članovi Komisije Član 7 Komisija ima predsjednika i članove, u skladu sa zakonom. Komisija može odlučiti da ima zamjenika predsjednika Komisije, koga bira iz reda članova Komisije. Zamjenik predsjednika zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti i obavlja druge poslove za koje ga predsjednik ovlasti. Član 8 Predsjednik Komisije dužnost obavlja profesionalno, zasnivanjem radnog odnosa u Komisiji, u skladu sa propisima koji se odnose na državne funkcionere. Komisija, zavisno od potreba za njen rad, može odlučiti da dužnost profesionalno obavlja i jedan član Komisije. Član 9 Predsjednik Komisije: 1) predstavlja i zastupa Komisiju pred državnim organima i drugim domaćim i međunarodnim tijelima i ustanovama; 2) stara se o organizaciji rada i izvršavanju zadataka i odluka Komisije; 3) saziva Komisiju na sjednice, priprema sjednice i predsjedava sjednicama; 4) stara se o primjeni Poslovnika o radu i drugih akata Komisije; 5) saziva stručne sastanke i predsjedava tim sastancima; 6) potpisuje akte Komisije; 7) predlaže Komisiji plan za obezbjeđenje sredstava iz budžeta Republike za rad Komisije i naredbodavac je za finansijsko i materijalno poslovanje Komisije; 8) vrši i druge poslove određene zakonom, ovim poslovnikom i drugim aktima Komisije. 2. Sekretar Komisije Član 10 Komisija ima sekretara. Sekretara Komisije postavlja Komisija, na osnovu javnog oglašavanja, a na predlog predsjednika Komisije, na period trajanja mandata Komisije. Za sekretara Komisije može biti postavljeno lice koje ispunjava opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa državnog službenika i koje je diplomirani pravnik sa najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima. U pogledu zasnivanja radnog odnosa i drugih prava sekretara Komisije iz rada primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike. Član 11 Sekretar Komisije pomaže predsjedniku Komisije u vršenju poslova, rukovodi Službom Komisije i organizuje njen rad i vrši druge poslove određene ovim poslovnikom i po nalogu Komisije i predsjednika Komisije. 3. Služba Komisije Član 12 Za obavljanje određenih stručnih, administrativnih i drugih poslova za potrebe Komisije obrazuje se Služba Komisije. Organizacija i rad Službe Komisije, broj službenika i namještenika i pojedinačni opis poslova uređuje se posebnim pravilnikom koji donosi Komisija, na predlog predsjednika Komisije. Na prava i obaveze zaposlenih u Službi Komisije primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.
III NAČIN RADA I ODLUČIVANJA 1. Sjednica Komisije Član 13 Komisija radi i odlučuje na sjednici. Komisija može da radi ako sjednici prisustvuje više od polovine članova, a odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova. Član 14 Za postupanje u pojedinim radnjama u smislu Pravila o postupku pred Komisijom, Komisija, na predlog predsjednika Komisije određuje člana Komisije koji je ovlašćen da postupa u pojedinim predmetima i priprema ih za razmatranje i odlučivanje u Komisiji (u daljem tekstu: ovlašćeni član Komisije). Raspored ovlašćenih članova Komisije, u smislu stava 1 ovog člana, vrši se, po pravilu prema vrsti, odnosno prirodi predmeta (pitanja) o kojima odlučuje Komisija. 1) Saziv na sjednicu i učešće u radu Član 15 Komisiju na sjednicu saziva i predlaže dnevni red predsjednik Komisije, po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev najmanje jednog člana Komisije. Komisija se saziva i saziv sa materijalom za sjednicu dostavlja najkasnije tri dana prije dana određenog za održavanje sjednice. Pojedini materijali mogu se dostaviti članovima Komisije i prije saziva. Saziv sadrži naročito: redni broj sjednice, predlog dnevnog reda, dan, vrijeme i mjesto početka sjednice. Izuzetno, po potrebi, Komisija se može sazvati, bez pisanog saziva, telefonom ili na drugi način i u roku kraćem od roka iz stava 2 ovog člana. Član 16 Komisiju na sjednicu na kojoj se vodi usmena rasprava radi saslušanja stranaka, svjedoka i vještaka, saziva predsjednik Komisije na zahtjev ovlašćenog člana Komisije. Sjednica iz stava 1 ovog člana održava se samo radi vođenja usmene rasprave i na njoj se, po pravilu, ne može raspravljati i odlučivati o drugim pitanjima iz nadležnosti Komisije. Član 17 Predsjednik i članovi Komisije imaju pravo i dužnost da prisustvuju sjednici i učestvuju u njenom radu i odlučivanju. Član Komisije koji je spriječen da prisustvuje sjednici dužan je da blagovremeno (prije početka sjednice) obavijesti predsjednika Komisije i pravda odsustvo, a predsjednik o svojoj spriječenosti obavještava zamjenika predsjednika, a ako ga nema, jednog od članova ili sekretara Komisije. U slučaju da na sjednici nije prisutna potrebna većina (kvorum), sjednica se odlaže, a početak određuje u što kraćem roku, usmenim ili pisanim obavještenjem. Član 18 Sjednici Komisije, pored članova, mogu prisustvovati i učestvovati u radu i druga lica, koja su po odluci Komisije ili predsjednika Komisije pozvana na sjednicu, bez prava odlučivanja. 2) Tok sjednice Član 19 Sjednici Komisije predsjedava predsjednik Komisije, a u slučaju njegove spriječenosti, zamjenik predsjednika, a ako Komisija nema zamjenika predsjednika, član Komisije koga odredi Komisija. Predsjednik otvara sjednicu Komisije, utvrđuje da li postoji većina potrebna za rad i odlučivanje (kvorum) i obavještava koji su članovi najavili i pravdali odsustvo i ko je pozvan da prisustvuje sjednici. Član 20 Na početku sjednice, prije utvrđivanja dnevnog reda, Komisija usvaja zapisnik sa prethodne sjednice. Član Komisije može staviti primjedbe na zapisnik i tražiti da se u njemu izvrše odgovarajuće izmjene. O osnovanosti primjedbi na zapisnik Komisija odlučuje odmah, bez rasprave. Predsjednik Komisije utvrđuje da je zapisnik usvojen bez primjedbi, odnosno sa izvršenim izmjenama koje su prihvaćene. Član 21 Dnevni red sjednice utvrđuje se na sjednici. Predsjednik Komisije podsjeća na predloženi dnevni red i, u vezi sa njim, daje potrebna obavještenja i objašnjenja. Član Komisije može predložiti da se predloženi dnevni red izmijeni ili dopuni i dužan je da taj predlog obrazloži, o čemu Komisija odlučuje bez rasprave. Predsjednik Komisije može predložiti da se pojedina tačka iz predloga dnevnog reda izostavi ili na dnevni red stavi nova tačka. Komisija se izjašnjava o predlogu dnevnog reda u cjelini. Član 22 Predsjednik Komisije objavljuje utvrđeni dnevni red, nakon čega se prelazi na raspravu po redosljedu pitanja iz dnevnog reda. Predsjednik Komisije može izvršiti izmjenu u redosljedu razmatranja pojedinih tačaka dnevnog reda ili objediniti raspravu o pojedinim pitanjima. Član 23 Na sjednici Komisije niko ne može govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Komisije. Član Komisije i drugi učesnik u radu sjednice može govoriti samo o pitanju koje je na dnevnom redu, a o istom pitanju, po odobrenju predsjednika Komisije, može govoriti više puta. Na početku rasprave o pojedinom pitanju ovlašćeni član Komisije daje dopunska obavještenja ili objašnjenja potrebna za odlučivanje Komisije. Član 24 Kad utvrdi da nema prijavljenih za raspravu, predsjednik Komisije konstatuje da je rasprava završena i, saglasno mišljenjima, sugestijama i predlozima iz rasprave, u saradnji sa ovlašćenim članom Komisije, predlaže odgovarajući akt (zaključak, mišljenje ili odluku) koji treba da usvoji Komisija. O svakom pitanju iz dnevnog reda Komisija odlučuje nakon završene rasprave o tom pitanju. Ako ima više predloga, o svakom se glasa po redosljedu kako su predloženi. Član 25 Na tok sjednice Komisije na kojoj se vodi usmena rasprava, shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika koje se odnose na tok sjednice, ako ovim članom nije drukčije određeno. Sjednicom iz stava 1 ovog člana rukovodi ovlašćeni član Komisije. Na ovoj sjednici ne usvaja se zapisnik sa prethodne i ne utvrđuje dnevni red. Na početku sjednice ovlašćeni član Komisije objavljuje predmet usmene rasprave, saopštava koja su lica pozvana i koja prisustvuju. U toku usmene rasprave učestvuju članovi Komisije i druga pozvana lica po redosljedu koji odredi ovlašćeni član Komisije. 2. Odlučivanje Član 26 Član Komisije ima pravo i dužnost da odlučuje, odnosno glasa o svakom predlogu o kome se odlučuje na sjednici Komisije. Glasanje je javno, ako Komisija ne odluči da se o pojedinom predlogu glasa tajno. Član 27 Javno glasanje vrši se dizanjem ruke, a član Komisije izjašnjava se "za" ili "protiv" predloga. Član Komisije može se uzdržati od glasanja, ako je povezano lice sa javnim funkcionerom ili drugim licem povodom kojeg se odlučuje u Komisiji, a mora se uzdržati od glasanja ako se u vezi njega odlučuje. Ako je glasanje tajno, Komisija odlučuje na koji način će se obaviti to glasanje. Član 28 Član ili više članova Komisije imaju pravo na izdvojeno mišljenje u odnosu na prihvaćeni stav Komisije i dužni su izdvojeno mišljenje sa obrazloženjem pisano predati predsjedniku Komisije, najkasnije u roku od 48 sati. Izdvojeno mišljenje iz stava 1 ovog člana objavljuje se istovjetno kao i stav, odnosno odluka Komisije. Član 29 Poslije završenog glasanja, predsjednik Komisije utvrđuje rezultat glasanja i objavljuje da li je predlog o kome se glasalo usvojen ili nije usvojen. 3. Zapisnik sa sjednice Član 30 O radu sjednice Komisije vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o sjednici, a naročito: naznačenje i redni broj sjednice Komisije; mjesto, datum i vrijeme održavanja sjednice; ime predsjedavajućeg i prisutnih članova Komisije; dnevni red sjednice; bitne djelove izlaganja pojedinih članova Komisije; predloge usvojene na sjednici i donijete odluke; zaključke i dr.; rezultate glasanja o pojedinim pitanjima. Član Komisije koji je na sjednici izdvojio mišljenje može tražiti da se bitni djelovi njegovog mišljenja unesu u zapisnik. Član 31 Zapisnik se izrađuje u što kraćem roku, a najkasnije pet dana od dana održane sjednice. O izradi zapisnika staraju se predsjednik i sekretar Komisije. Zapisnik se upućuje članovima Komisije najkasnije sa sazivom za narednu sjednicu Komisije. Usvojeni zapisnik potpisuje sekretar i predsjednik Komisije. Član 32 Usvojeni zapisnici sa svim materijalima sa sjednice objedinjavaju se po sjednici kao jedan predmet, odlažu i čuvaju u arhivi Komisije, saglasno propisima o arhivskoj građi i kancelarijskom poslovanju.
IV IZMJENE POSLOVNIKA Član 33 Izmjene Poslovnika vrše se odlukom. Predlog odluke o izmjenama Poslovnika može podnijeti predsjednik ili pojedini član Komisije. Predlog iz stava 2 ovog člana podnosi se u obliku u kome se donosi odluka i mora biti obrazložen. Član 34 Donošenje novog poslovnika može predložiti predsjednik ili pojedini član Komisije. Predlog poslovnika iz stava 1 ovog člana podnosi se u obliku u kome se donosi poslovnik i mora biti obrazložen.
V PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA Član 35 Pravilnik iz člana 12 stav 2 ovog poslovnika Komisija će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog poslovnika. Član 36 Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenom listu Republike Crne Gore". Broj 27 Predsjednik komisije,
Copyright©2005 |
